U vječitim procesima, iz potrebe da djelujemo jer sve drugo bi bilo pogrešno, no da li uvijek vrijedi, više se i ne pitamo, jer znamo da nismo jedini. Da, nismo jedini koji bude svijest drugih, nismo jedini koji dižu revolucije u ime nje, koja živi život za sebe. Godinama smo u procesu, zapravo u procesima, a drago nam je da ni ovaj nismo započeli sami. U nastavku teksta Vam donosimo više informacija o „ dekadi akcije „ čiji smo i mi dio, a zapitajmo sami sebe koliko uspješno?!

Od prvog januara, mi smo već jednu godinu u  „ dekadi akcije „ – našoj posljednjoj šansi da ostvarimo UN-ove ciljeve održivog razvoja prije 2030.godine.  Neuspjeh da se udovolji ovom roku može uzrokovati nepovratan i razarajući lanac klimatskih promjena.

UN-ov zamjenik izvršnog sekretara za klimatske promjene, Ovais Sarmad se referirao na 2020.godinu kao „ kritičnu godinu „ u ublažavanju klime. On je također naglasio da potpisivanjem Pariškog kilmatskog ugovora, klimatske promjene su postale hitan slučaj u punom zamahu. Zbog cjelokupne prirode globalnog zagrijavanja, čak ni nedavni zastoj emisija neće rezultirati skorijim preokretom destruktivnog smjera.

Izvješćem UNEP-a iz decembra je potvrđeno da je svijet na tragu tri stupnja upozorenja do kraja stoljeća. To je dvostruko veći iznos od optimalnog maksimuma postavljenog Pariškim ugovorom. S još samo deset godina da se ograniči potpuni, katastrofalni utjecaj klimatske promjene, 2020. godina je prezentirana kao ključna prilika za svjestske vlade da poduzmu odlučne i efektne korake.

Decenija akcije (dejstva)

Dok su se ljudi širom svijeta borili s tekućom pandemijom COVID-19, koja je odnijela 1.81 milijun života od 31. prosinca 2020., mnogi su također iskusili sve značajnije učinke klimatskih promjena. 2020. godina je vidjela ozbiljne divlje požare u Australiji i u Sjedinjenim Američkim Državama, te poplavam u Kini, Indiji i Pakistanu. U Atlantiku je bila rekordna sezona uragana. Usjevi su bili bezuspješni. A razorne suše i nestašica vode dogodile su se u gotovo svakom dijelu svijeta.  

Većina planeta sada je osjetila ili vidjela utjecaj klimatskih promjena u jednom ili drugom obliku, ali također naglašava i ogromne razlike u bogatstvu širom svijeta. Zemlje i zajednice koje su osjetile najveći utjecaj – i najranjivije su na buduće učinke klimatskih promjena – su one koje već doživljavaju siromaštvo.

Jedno izvješće UN-a istaklo je postojeće borbe s promjenom temperature i ekstremnim vremenskim uvjetima kao ključne dijelove promjenjivog dijaloga oko globalnog zatopljenja. Kako ovi događaji utječu na sve veći broj ljudi, svijetu postaje sve teže ignorirati. Kao takvi, suočeni su sa sve ambicioznijim planovima lokalnih i nacionalnih vlada za ublažavanjem.

Climate Action Tracker – nezavisna naučna analiza vladinog djelovanja u skladu s Pariškim sporazumom – ukazala je da bi nove izjave o namjeri smanjenja nacionalnih emisija iz Kine i SAD-a mogle pomoći u približavanju globalnih klimatskih ciljeva. Ali samo ako su provodene učinkovito i brzo.

„Pet velikih„ zemalja, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a (SAD, Kina, Rusija, Francuska i Ujedinjeno kraljevstvo) su među najbolje pozicioniranim kada su upitanju ublažavnja klime. SAD, Kina i Ruska Federacija također su tri od četiri vodeća emitera ugljendioksida. Kao takvi, trebaju najhitniju infrastrukturnu popravku.

Sjedinjene Američke Države

Jedna od najznačajnijih promjena obećanih od strane izabranog američkog predsjednika Džo Bajdena i potpredsjednice Kamale Haris jeste obećanje (re)pridruživanju Pariškom sporazumu. Bajdenovo vlada će održati klimatski samit na početku 2021.godine, u roku od 100 dana od preuzimanja vlasti. Namjerava (Bajden) da se pridruži Sporazumu na prvi dan njegova predsjedništva. Bajednov klimatski plan je ustvari daleko više umjren od Zelenog novog dogovora. Prijedlog Kongresa čiji je cilj u potpunosti riješiti kombinaciju klimatskih promjena i ekonomske nejednakosti. Ipak, i dalje predstavlja najprogresivniju, praktičnu klimatsku strategiju ikad pokušanu u SAD-u. Cilj joj je postići stopostotnu ekonomiju čiste energije i neto nulte emisije najkasnije do 2050. Prema nedavnom izvještaju Univerziteta Princeton, postoje nekoliko realnih putova da SAD u ovom trenutku postignu neto-nulu, ali samo dok vlada što prije investira u održivu infrastrukturu. Prema Bajednovu klimatskom planu, vlada će također napraviti historijsku investiciju u čistu energiju i ekološku pravdu. Uopće, ova nova strategija bi mogla pomoći da se oblikuje globalna energetska tržišta i klimatsku politiku pomjerajući se u novu godinu. Bajdenov kilmatski plan također detaljno opisuje potpunu integraciju klimatskih promjena u cjelokupnu američku vanjsku politiku, sigurnost i trgovačku strategiju. Uključujući upotrebu svoje ekonomske snage, i moći da naprimjer dovede i druge nacije u red.

U odsustvu odlučne federalne akcije tokom Trampova madnata, savezne države SAD-a i regionalne vlade su sprovodile klimatsku promjenu na lokalnom nivou. Prema Centru za klimatske i energetske opcije, po državnom vodiču za klimatsku politiku, 23 države, te okrug Kolumbije je prihvatio specifične ciljeve smanjenja gasa staklenika.

U 2018. godini, Kalifornija je objavila svoje strategije neto-nule ugljičnih emisija do 2045. godine. Dodatno tome, država će tražiti da sva putnička vozila budu slobodni od emisija do 2035. godine. Ovo bi moglo samnjiti kalifornijski staklenik emisija gasa do 2035. godine.

Prošle godine zakonom propisani ciljevi koje je donio Vermont smanjuju emisije stakleničkih plinova za 26 posto ispod nivoa iz 2005. do 2025. Cilj mu je također doseći 40 posto ispod nivoa iz 1990. do 2030. i 80 posto ispod nivoa iz 1990. do 2050. Država Washington također je donijela nove ciljeve 2020. godine. Cilj joj je smanjiti emisije na najmanje 25 posto ispod nivoa iz 1990. godine do 2035. godine. Ali državno Ministarstvo za ekologiju preporučuje ambiciozniji cilj od 40 posto do 2035. godine.

Uopće, Pratitelj kilmatskih akcija je rangirao rad Sjedinjenih Američkih Država u 2019-20 godini kao kritički nedovoljan. Izvještaj se posebno poziva na ponovljeno ublažavanje propisa o okolišu predsjednika Trumpa. Došlo je do značajnog smanjenja određenih emisija zbog pandemije COVID-19. Ali sveukupni porast emisija izazvan trenutnom administracijom više će se od toga suprotstaviti.

Prema Nju York Tajmsu, Tramp je promijenio 27 ekoloških pravila i propisa povezanih sa zagađenjem zraka i samim emisijama. Iste uključuju ograničenja iz Obaminog perioda na emisiju žive i emisije ugljendioksida u elektranama. Oni također uključuju uklanjanje ili ograničenje zaštite močvara, rezervata i određenih divljih životinja. Uključujući ona koja su još uvijek u toku, Trump će vratiti više od 100 ekoloških pravila prije kraja svog predsjedništva.

Kina

Trenutno, Kina je vodeći proizvođač tehnologije čiste energije – od električnih auta do solarnih panela. U septembru, predsjednik Xi Jinping je objavio ambiciozni cilj maksimum emisija do 2030. godine i izostanak karbona do 2060. godine. Sve do sada, ova država je podbacila u ispunjavanju dugoročnih ciljeva emisija. I dok je iznenadna najva dobrodošla, kako će ista biti ostvarena, ostaje da se vidi.

Kina je trenutno vodeći emiter ugljendioksidnih emisija i to još od 2006. godine kada je prešla SAD-e, zbog velikog broja stanovništva i brzorastuće ekonomije. Posvećenost Kine neutralitetu ugljiku izostaje kada su u pitanju detaljne sugestije o tome kako će ovi ciljevi biti ostvareni. Posebno zbog trenutnog statusa kao vodećeg emitera.

Trenutno stanje stvari ne obećava. Kina doprinosi oko 28 posto svjetske emisije CO2 izazvane ljudskim djelovanjem (a SAD je blisko prati). Pratitelj za klimatske akcije ocjenjuje kineske performanse u prošloj godini kao “krajnje nedovoljne”, posebno ističući nacionalnu ovisnost o industriji uglja.

Prema analizi Azijskog instituta za politiku društva i klimatksku analitiku, Kina je namijenila da ispuni klimatski rok Ujedinjenih nacija na vrijeme. Ali, trenutno stopiranje novih elektrana na ugljik je krucijalno. Ranija istraživanje objavljena u Prirodnim komunikacijama, je otkriveno da emisije u zemlji bi mogle biti nadmašene do 2060. godine na osnovu postojećih politika i zakona.

U decembru, obraćajući se na online samitu za godišnjicu Pariškog sporazuma, Xi je objavio da Kina cilja da utrostruči kapacitet energije vjetra i sunca na preko jednu milijardu kilovati. On je također  najavio planove da prošire i zaštite nacionalne šume.

Dok potencijal za smanjenje emisija je obećavajući, postoje mnoge zakonodavne rupe koje trebaju biti ispunjene. Povećana investicija u infrastrukturu niskih emisija i projekte čiste energije je nužno da bi se krenulo dalje, koliko i detaljan, dugoročan plan djelovanja.

Rusija

Obraćajući se na Rusko-njemačkom forumu sirovih materijala, zamjenik ruskog ministra ( i bivši ministar energetike ), Aleksandar Novak je najavio planove za Rusiju u postajanju svjetskog lidera u produkciji i izvozu vodika do 2035. godine. Vlada planira koristiti ogromne izvore  nacionalnih fosilnih goriva, nuklearnu tehnologiju i naučnu ekspertizu kako bi postigla ovaj cilj.

Prema Novaku, Rusija planira pojednostaviti produkciju vodika iz prirodnog gasa koristeći nuklearnu energiju. Dodatno, razvit će druge niskokarbonske tehnike da bi proizvela prihodni vodik. Novak je naglasio efikasnost i trasport kao ključnu prepreku rasprostranjenom korištenju vodika u globalnoj proizvodnji energije, koju on planira savladati.

Trenutno, Rusija ne planira da zaustavi svoj doprinos klimatskim promjenama prije kraja ovog stoljeća. Također još uvijek agresivno širi svoje proizvode Arktičkog gasa. Ova industrija doprinosi povećanju globalne temperature i značajnom regionalnom staništu i ekološkom uništenju.

Vladimir Čuprov, direktor kampenje Greeanpeaca u Moskvi se referirao na klimatske planove Rusije kao korake bebe u martu 2020.godine.

Predsjednik Vladimir Putin je samo formalno podržao Pariški sporazum u 2019.godini. Od tada, je uradio veoma malo da podredi državu njenim obećanjima. U  2020.godini, Rusija je potrošila oko 8.4 milijarde dolara da bi podržala nacionalnu industriju nafte i gasa kada je bila pogođena epidemijom.

Postojeći nacrt klimatskog plana Rusije bi mogao dozvoliti gas emisije staklenika da nastave rasti sve do 2030. godine. Ovo je u oštrom kontrastu s pozivom UN-a za hitnu redukciju u emisijama do istog datuma. Pratitelj klimatskog djelovanja je opisao ruske napore kao kritički neefikasne, dodajući da ova zemlja nije na tragu da ispuni svoje skromne skorašnje ciljeve.

Francuska

U posljenjoj godini, Francuska se okrenula moći ljudi kako bi se borila protiv klimatskih promjena, Kovid pandemije, i raznih drugih bitnih problema.  Neizabrani skupovi poput konvencije francuskih građana za klimu su raspravljali o globalnom zagrijavanju i predložili vladi rješenja.

Kao odgovor, francuski predsjednik Imanuel Makron je obećao dodatnik 15 milijardi eura za borbu protiv klimatskih promjena. Poslije razgovora s građanskom grupom fokusiranom na klimatske promjene u decembru, on je predložio inkorporiranje klimatskih ciljeva u nacionalno zakonodavstvo. Teoretski osiguravajći da će im se obratiti svaka naredna vlada.

Još u 2019. godini, Francuska se obavezala na smanjenje korištenje fosilnih goriva do 40% prije 2030. godine. Također se obavezala da će postati karbonski neutralna do 2050. godine. Ovaj plan uključuje stroge restrikcije emisija za svoje zadnje fabrike uglja, efikasno gaseći ih početkom 2022. godine. Kako god, postižući sve svoje ciljeve – uključujući šire ciljeve kao što su ciklična ekonomija do 2025. godine i nulti udio ugljičnih emisija do 2050. godine- predstavlja veći izazov.

U novembru, najviši administrativni sud Francuske je dao vladi roka do februara 2020. godine da dokaže posvećenost smanjenju stakleničkog gasa. Sud je naglasio povezujuću prirodu Makronovih zakonskih ciljeva i preispitao izvodljvost ostvarujući ih. Francuska je promašila nekoliko milja već i odgodila mnogo od svoje klimatske akcije do sljedeće godine.

Kao i mnoge druge nacije već spomenute ovdje, Francuska će trebati detaljnu politiku, zakonsko ažuriranje, i infrastrukturalnu investiciju kako bi održala obećanja o ispunjenju ciljeva za smanjenje emisija ( i značajno smanjila veličinu obaveza ostavljenih Makronovu nasljedniku ).

„Da li trebamo raditi više ? Da „, rekao je Makron u decembru. „ Mi moramo ići naprijed, i taj poaso je i više nego hitan„.

Ujedinjeno kraljevstvo

Trenutno, Pratitelj klimatskih akcija rangira Ujedinjeno kraljevstvo kao neefikasno naglašavajući nedostatak snažne posvećenosti zelenom oporavku od Kovida. Kako god, vlada je uradila nekoliko značajnih klimatski vezanih najava u zadnjim sedmicama godine.

Krajem novembra, konzervativac i kanelar finansija Riši Sunak je najavio da izvještaji klimatskih rizika moraju postati nužni za sve veće kompanije u narednih pet godina, a u decembru je i sam premijer Boris Džonson najavio definitivni kraj vladinoj direktnoj podršci prekomorskog sektora fosilne energije.

Ujedinjeno kraljevstvo bi također moglo izvršiti potpunu zabranu na prodaju novog petrola i dizel auta počevši u 2030. godini. Dodatno, lokalne vlade pripremaju se za regionalnu zabranu i restrikcije dizela. Britanska vlada konačno je objavila svoj plan od deset tački, da bi se postigla neto nula, također u novembru. To uključuje unapređenje proizvodnje obalnih vjetrova, zaštitu okoline, te prelazak  s vozila s visokim emisijama na zeleni javni prevoz.

Prema planu, kumulativni utjecaj deset tački bi mogao smanjiti emisije Ujedinjenog kraljevstva do 180 milion tona ugljendioksida jednako između 2023 i 2032 – količinu jednaku uzimajući sva današnja auta s ceste za otprilike dvije godine.

Ali prema „Klimi ukratko„, izvoru klimatskih informacija i analiza smještenog u Ujedninjenom kraljevstvu , vlada UK ne radi dovoljno da bi postigla svoje pravno obavezujuće obaveze da ide na neto nulu. Plan od deset tački predstavlja značajno smanjenje emisija. Ali, ukoliko je izvršeno u potpunosti, moglo bi smanjiti samo 55% u ispunjenju klimatskih ciljeva.

Druge značajne politike i obećanja

Velikih pet država koje čine UN-ov savjet sigurnosti nisu jedine nacije koje prave značajne promjene njihovoj klimatskoj politici.

U ovoj godini u martu 2020. godine,stakleničke emisije gasa su pale 2,7% nisko. Premijer Suga je nedavno najavio cilj ugljične neutralnosti do 2050. godine, a i mnogo veći cilj nego što je već viđeno.

Švedska i Danska su rangirane kao četvrta i šesta u izvještaju CCPI-a u 2021. godini. Iako opet, visoko pozicioniranje nije garant uspjeha.

Kanadski premijer Džastin Trudo je povećao porez na nacionalni ugljen kako bi smanjio emisije.

Surađujući s Nacionalnom geografijom, Pratitelj klimatskih akcija je naglasio nekoliko država kao sami vrh za klimatsko djelovanje u 2019. godini. Maroko i Gambija su jedine dvije države u svijetu sa stalnim klimatskim planovima u skladu s Pariškim sporazumom od 1.5 stepeni zagrijavanja. Obje države nastavljaju da naglašavaju obnovljive izvore energije poput sunčane energije. Gambija preuzima odlučne akcije da sačuva šume, mangrove i savane.

Indija nastavlja da ulaže u obnovljive izvore energije,a ne u fosilna goriva. Cilj ove države jeste da 40% svoje energije bude proizvedeno kroz obnovljivost do 2030. godine.

Kostarika planira da 100% električne energije bude proizvod obnovljivih izvora do 2021, a u 2018 je doesgnuto 98%.

Tekst pripremila: Ilma Garankić