Kriza, izazvana Corona virusom, dovodi do nižih emisija kako u Europi tako i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, ta smanjenja su privremena i uprkos odlaganju globalnog samita o klimi, stručnjaci kažu da sada nije vrijeme za zaključavanje klimatske politike.

Nakon što je sav fokus u Europi zaustavljen na Corona virusu, slike snimljene jednim od satelita Europske svemirske letjelice (ESA) Copernicus, pokazale su ogromna smanjenja koncentracije nitrogen- dioksida u Parizu, Madridu i Rimu, od 14. do 25. marta, u odnosu na istu sedmicu iz 2019. godine.

Situacija je ista i sa Kinom, gdje je satelit Kopernik zabilježio dramatičan pad NO2, koji su ispuštane iz elektrana, tvornica i vozila u većim Kineskim gradovima između kraja januara i februara. ESA je također primjetila smanjenje od oko 20 do 30 posto u sitnim česticama, jednom od najvažnijih zagađivača zraka, u februaru 2020. U odnosu na prethodne 3 godine.

Međutim, ovako čisto nebo je varljivo, upozoravaju klimatski znanstvenici i stručnjaci za politiku.   

„Moramo napraviti jasnu razliku između kvalitete zraka i klimatskih promjena“, rekao je Wim Thiery, ekspert za klimatske promjene na Vrije Univerzitetu u Briselu. „Kada govorimo o kvaliteti zraka, da, manje prometa, manje aviona i obustava tvornica znači manje NO2 i drugih zagađivača u gradovima. Međutim, za klimu je to mnogo komplikovanije.“

Zabrinjava činjenica da iako smanjeno zagađenje zraka može pridonijeti zdravlju u kratkom roku, emisije će se povećati kada kriza završi, a u međuvremenu će se klimatska politika prebaciti na stranu jer se vlade fokusiraju prvo na usporavanje širenja virusa, a zatim i na porast, to jeste pokretanje zaustavljenih ekonomija. 

Taj se strah pokazao potpuno opravdanim 1. aprila, kada je Britanska vlada objavila da kriza COVID- 19 prisiljava na odlaganje planiranog globalnog samita o klimi COP26, koji bi se trebao održati u Glasgowu u novembru, na još uvijek neodređeni datum sljedeće godine. Najava je bila popraćena upozorenjem Patricia Espinosa, izvršnog sekretara UN-a za klimatske promjene: „COVID- 19 je najneugodnija prijetnja s kojom se suočava čovječanstvo danas, ali ne možemo zaboraviti da su klimatske promjene najveća prijetnja s kojom se čovječanstvo suočava dugi vremenski period.“

 „U pregovorima o klimi mogli bismo izgubiti pola godine do godinu. Financije koje su namijenjene klimi usmjerit će se na druge aktivnosti“, rekao je Christian Egenhofer, viši istraživač u Odjelu za energetiku, resurse i klimatske promjene pri Centru za Europske studije politike u Bruxellesu. „U naredne dvije gdoine svi političari bit će fokusirani na ponovno pokretanje privrede“, rekao je.

Ekonomska recesija svakako nije dobra vijest za klimu.  

„Snažne ekonomije su u stanju da se lakše nose sa promjenama“, rekao je Thiery. „Također imamo veće šanse za uspjeh u dostizanju klimatske neutralnosti, ukoliko imamo jaku međunarodnu saradnju, koju može ugroziti Corona virus.“

Hendrik Wouters, klimatolog sa Flamanskog instituta za tehnološka istraživanja se slaže. „Ekonomska kriza značila bi da ne možemo pruštiti energetski tranziciju“, rekao je. „Ako kriza bude potrajala, to bi imalo uticaja i na održivi razvoj. Ovo tromjesečno smanjenje emisije dugoročno neće imati veliku korist.“

Postoji i mogućnost rizika da dođe do prevelike kompenzacije ekonomskih aktivnosti kada se kriza ponovi i normalan život nastavi.

U smislu donošenja politike, 2020. godina trebala je biti ključna za pregovore o klimi. Zemlje bi trebale da podnesu UN- u svoje planove za 2050. godinu, navodeći šta planiraju da urade kako bi se kratkoročno i dugoročno uskladile sa Pariškim sporazumom. Ali kriza uzrokovana Corona virusom odgađa nekoliko krucijalnih rokova koje bi trebalo ispuniti prije sada odgođene konferencije UN-a o klimatskim promjenama. 

U međuvremenu, u EU kruže glasine da će europski „Green deal“ možda neko vrijeme zauzeti mjesto dok države članice ulivaju sredstva za ponovno pokretanje svojih ekonomija.

„U ovoj je fazi teško predvidjeti trajanje pandemije, kao i utjecaj virusa na klimatske politike, odnosno pravovremenu isporuku mape puta za zeleno djelovanje za 2020.-2021.“, Rekao je Ilias Grampas, menadžer za pitanja EU-a u Europskom birou za zaštitu i razvoj, koji upravlja Sekretarijatom intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj.

Za Grampas, ključni čimbenici koji će utjecati na kreiranje klimatskih politika u bliskoj budućnosti uključivat će koliko dugo traje pandemija, hoće li države članice prilagoditi svoja proračunska izdvajanja, hoće li politički lideri odlučiti podržati zelene investicije i hoće li financijski poticaji za ponovno pokretanje energije Ekonomije EU sadržavati principe održivog rasta.

Pojačavanje ekonomskog rasta nakon zaustavljanja koronavirusa ne znači da zeleni ciljevi moraju biti stavljeni na stranu, prema Egenhoferu. Novi načini proizvodnje i skladištenja obnovljivih izvora energije, vodikovog goriva i drugih zelenih tehnologija mogu se pokazati privlačnijim za privatne investitore i vlade od tradicionalnih industrija poput rudnika uglja, dok bi zaustavljanje koronavirusa moglo signalizirati prirodni pad u smjeru cleantech-a i obnovljivih izvora.

No kako cijene nafte i dalje padaju – dijelom rezultat tekućeg rata cijena između Saudijske Arabije i Rusije, ali i zbog COVID-19 – obnovljivi alternativi poput solarne energije i energije vjetra postaju manje konkurentni i manje zanimljivi investitorima.

Međutim, na individualnom nivou, blokiranje koronavirusa moglo bi potaknuti klimatske akcije, kaže Wouter. „Ovo bi mogla biti prilika da vidimo kako možemo reorganizovati naše aktivnosti kako bi pogodovale klimi. Na primjer, kućni ured i rad na daljinu. Možemo koristiti postojeću tehnologiju da zamijenimo ove i borimo se protiv klimatskih promjena “, rekao je.

Oni koji se zalažu za snažne klimatske politike mogli bi i naučiti iz suradnje stručnjaka, političara i javnosti u coronavirusnoj krizi.

„Nevjerovatno je da vidite kako se ta zajednica stvara između naučnika, kreatora politike i javnosti. Ljudi traže snažne politike i na osnovu naučnih dokaza, kreatori politike poduzimaju mjere “, rekao je Thiery.

Originalan članak možete pročitati ovdje.