Nakon što smo kraj mjeseca marta povodom Svjetskog dana šuma obilježili edukativnim postovima o šumama i važnosti šumskih sistema, tu priču nastavljamo i dalje. Obzirom da je proljeće vrijeme koje je pogodno za sadnju, osim što 11. aprila izlazimo na teren u 10 bosanskohercegovačkih gradova da u saradnji sa EU Info Centrom sprovedemo akcije sadnje, nastavljamo vas motivisati da se i vi sami odvažite na taj korak. Tim povodom razgovarali smo sa studenticom Šumarstva koja nam je ukratko odgovorila na nekoliko zanimljivih pitanja. 

Amna Jusić ima 23 godine i dolazi iz Breze. Studentica je I godine II ciklusa studija na Šumarskom fakultetu u Sarajevu na katedri za ekonomiku, politiku i organizaciju šumarstva i urbanog zelenila.  

LDI: Zbog čega si se odlučila za karijeru koja je vezana za šume?

Da iskreno kažem moj odabir fakulteta je bio slučajan i slučajno sam se upustila u ovu priču, ali što je najbitnije pronašla sam se u svemu tome i da opet imam priliku da biram isto bih izabrala. U ovom zanimanju se najviše pronalazim zbog ljubavi prema šumi, zbog želje za učenjem novih stvari i zbog toga što želim da uživam u ljepoti šume kada god mi se ukaže prilika za to.

LDI: Šta nam možeš reći o bosanskohercegovačkim šumama?

Bosna i Hercegovina ima bogat biodiverzitet, a šume u planinskom dijelu se odlikuju relativnom očuvanošću šumskih ekosistema. Prema nezvaničnim podacima II državne inventure šuma, preko 60% teritorije Bosne i Hercegovine je prekriveno šumom i šumskim zemljištem, od čega je oko 20% šuma u privatnom vlasništvu, a 80% u državnom vlasništvu. Što se vrsta drveća tiče, najzastupljenije su od četinara – jela i smrča, a od lišćara – bukva, pa u tom kontekstu najšire pojase grade i najzastupljenije su šume bukve i jele sa smrčom.

LDI: Kada je najbolje vrijeme za sadnju drveća u BiH i koje vrste drveta kod nas najbolje uspijevaju? 

Najbolje vrijeme za sadnju drveća u Bosni i Hercegovini je rano proljeće, a također u određenim uslovima i u jesen nakon što lišće opadne i kada je zemlja još topla. A što se vrsta drveća tiče, u našim uslovima najbolje uspjeva bijeli bor.

LDI: Koje su po tvom mišljenju najčešće greške koje ljudi prave prilikom sadnje?

Najčešće greške su pogrešno vrijeme sadnje, pogrešan izbor lokaliteta za sadnju i nepravilna dubina sadnje. To je sve relativno u zavisnosti od toga o kojoj se vrsti sadnice radi.

LDI: Kako mi možemo održavati drvo koje smo posadili?

Najvažnije je održavanje tla vlažnim tj. potrebno je da zalijevamo drveće, a također je potrebno i da orezujemo grane koje su oštećene tokom sadnje.

LDI: Ukoliko se npr. dvije sadnice bora bore za prevlast, kako možemo jednu od njih uzeti i presaditi na neko drugo mjesto?

Presađivanje jedne vrste možemo izvršiti na način da ašovom okružimo izabranu sadnicu, izvadimo je i sa busenom je prenesemo na drugi odabrani lokalitet koji odgovara odabranoj vrsti i na tom lokalitetu vršimo postupak presadnje.

LDI: Prema tvom iskustvu na terenu koliko su zagađene naše šume i koliko to zagađenje utječe na život u šumi?

Naše šume su zagađene u velikoj mjeri. Mnogo ljudi baca smeće i razne stvari u šumu, ne razmišljajući o posljedicama. Čini se kao da ne shvataju da nam od šume dolazi kisik i da to u velikoj mjeri utječe na život u šumi jer jako šteti i biljkama i životinjama. 

LDI: Za kraj, imaš li neku poruku za ljubitelje šume?

Čuvajte šumu i kada god ste u prilici uložite napor i posadite novo drvo, zbog svoje budućnosti i budućnosti narednih generacija.