Međunarodni dan volontera je dan u kojem se na razne načine širom svijeta pažnja
posvećuje volonterima i volonterstvu. Proglasila ga je opća skupština Ujedinjenih naroda 17.
decembra 1985. godine. Od tada se svake godine 5. decembra obilježava Međunarodni dan
dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for
Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. U našoj javnosti je ovaj
dan poznat kao i međunarodni dan volonterizma.

Historija volonterizma
Danas je volontiranje prepoznato kao veoma efikasan oblik davanja, ali kako je sve počelo?
Volontiranje datira još iz Britanije u srednjem vijeku gdje je postojala želja da se pomogne
siromašnima i bolesnima.
Glagol “dobrovoljno” prvi put je nastao 1755. godine. Volonterizam u
Sjedinjenim Državama potiče od revolucionarnog rata kada su se civili uključili da podrže ratne
napore. Američki Crveni križ, jednu od najutjecajnijih humanitarnih organizacija na svijetu,
osnovala je Clara Barton 1881. godine.
U 19. vijeku, organizovani oblici volontiranja počinju da uzimaju maha, kao što je YMCA, koja
je počela 1844. godine u Londonu. U 20. vijeku rođeno je mnogo više dobrovoljnih organizacija
posvećenih pozitivnom uticaju. Jedan primjer je Rotary klub, koji je formiran kao mjesto za
okupljanje ljudi različitog porijekla, kultura i uvjerenja i razmjenu vrijednih ideja, stvaranje
prijateljstva i promjene.
Volontiranje u Bosni i Hercegovini regulisano je Zakonom o volontiranju FBiH i Zakonom o
volontiranju RS-a. Tim su zakonima jasno definisana prava i obaveze volontera/volonterki, ali i
obaveze organizatora volontiranja.

U FBiH se volontiranjem smatra dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina
kojima se bez naknade pružaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH. U RS-u se
volontiranje definiše kao aktivnost od opšteg interesa za Republiku Srpsku kojom se doprinosi
poboljšanju kvaliteta ţivota, aktivnom uključivanju građana i građanki u društvene procese i
razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.

Volontiranje jača socijalnu koheziju i doprinosi inkluzivnom nacionalnom i regionalnom rastu
zajednica – volonteri šire društvo, odnosno svi imamo koristi.
U posljednje vrijeme su u BiH uloženi značajni napori na izgradnji građanskog društva i širenju
volontiranja; što sada daje rezultate – broj volontera raste, posebno među mladima.
Međunarodna godina volontera bila je okvir koji je mogao poslužiti organizacijama, zajednicama
i državama da rasprave o tradicijama volontiranja, nauče više o volontiranju i zainteresiraju za
volontiranje sve društvene sektore.

Karakteristike volontera
Pogledamo li u psihološke i karakterne osobine volontera, shvatićemo da samo izričito mali broj
ljudi na planeti ima osobine koje bi se i te kako trebale cijeniti u društvu. Osim solidarnosti,
dobrovoljnosti i neplaćenosti rada, volontere odlikuje snažna potreba za pomoći drugima kao i
osjećaj saradnje, sjetimo li se činjenice da živimo u društvu koje je organizovano u čvrstu
hijerarhijsku piramidu, jasno nam je da volonteri i nemaju baš puno mogućnosti za promijeniti svijet, naročito zbog činjenice da ih je u modernom društvu jako malo, u stvari zanemarivo,
naspram onih koji stvaraju štetu. Volontiranje je nepravedno zapostavljeno iako može pružiti
ogromne pozitivne promjene kako na ličnom tako i na društvenom planu. Volontiranje također
povećava kvalitetu života, ne samo korisnika volonterskih napora već i samih volontera. Međutim
najviše se mijenja percepcija o životu i stvara se osjećaj pripadništva zajednici. Ljudi koji su postali
volonteri imaju bogatiji, sretniji i zadovoljniji život od onih koji nikada nisu iskusili dobrovoljni
rad.
Bitne značajke volonterstva:
• dobrovoljnost – obavlja se bez ikakve prisile, slobodno;
• neplaćenost – ne radi se iz želje za zaradom, nego besplatno;
• solidarnost – radi se iz suosjećanja s drugim, iz želje da se nekom pomogne.

Zašto je volontiranje bitno
1. Stvaranje pozitivnog uticaja; Stvaranje pozitivne promjene
2. Širenje naših horizonata
3. Izgradnja jačih zajednica
4. Lično ispunjenje i blagostanje; Lični rast i razvoj vještina
5. Razvijanje vještina i poboljšanje zapošljivosti
6. Podrška ugroženima

I svakim novim obilježenim 5. decembrom doprinosimo ovim stavkama i podupiremo mlade da
volontiraju. Prema statistikama iz 2021. godine utvrđeno je da je najveći broj volontera zapravo
između 15 i 25 godina.

Let’s do it broji više od 35.000.000 volontera na svjetskoj sceni. Od toga 206.981 u BiH.
Ovom prilikom pozivam sve ljude dobre volje, kako bismo volontiranjem obogatili našu lokalnu
sredinu sa novim saradnicima, novim idejama i radovima i kako bi naša mala zajednica rasla sa
kvalitetom i sa kvantitetom na zajedničko zadovoljstvo.
Međunarodni dan volontera je prilika da se cijeni i slavi neizmjeran doprinos volontera širom
svijeta. Volonterstvo je važna aktivnost koja pruža značajne koristi za zajednicu i same volontere.