Čovjek je neukrotiv, ide do samoga kraja, nauštrb drugih, i upravo zato je Ruso bio u pravu rekavši da volja nastavlja govoriti čak i kada priroda zašuti. Neka volja govori, voljom smo stvarali revolucije, ali napredujući, čovjek je obezvrijedio načela i postulate kao apsolu, a nauštrb koga? Jaz koji postoji između prirode i čovjeka je i suviše enorman da bi tek tako bio prevaziđen, a povratak prirodi u konačnici postaje nužan.
24. april se obilježava kao Svjetski dan oglednih životinja, a u nekom ogorčenju nalazimo se pred pitanjem zašto nam je trebao takav dan; zašto smo dozvolili jedni drugima da taj dan postane Svjetski dan, nešto što se a posteriori obilježava. Čovjek uz sav svoj napredak, uz sve njegove pohode na druge galaksije, nije ostao dosljedan sebi, a upravo ono što je počelo kao poboljšanje životnih uvjeta skončava na našem porazu čineći to na štetu drugih, onih koji ne govore, a svejedno osjećaju; nauštrb životinja i same prirode.
Po procjenama organizacije za zaštitu životinja, godišnje oko 150 miliona životinja budu žrtve laborotorijskih ispitivanja, u kojima najčešće i umiru.
“Laboratorijske životinje” su izložene strašnim patnjama u svakoj fazi svog kratkog života, jer zakoni dozvoljavaju nanošenje bola i patnje životinjama, koje bi u drugim okolnostima bilo nelegalno. Njima se namjerno nanose opekotine plamenom ili parom, osakaćuju se, truju na smrt ili im se namerno ubrizgavaju bolesti. U svijetu se Svjetski dan oglednih životinja od 24. april od 1979. godine obilježava protestima, konferencijama i različitim javnim događajima koji imaju za cilj podizanje svijesti ljudi o patnji eksperimentalnih životinja.
Kako nauka napreduje, danas postoji sve više alternativa koje mogu da zamijene većinu životinja u laboratorijama, ali i dalje se vrši ogroman broj eksperimenata na ribama, vodozemcima, gmizavcima, pticama i sisarima. Polovinu svih sisara čine miševi i pacovi, a drugu polovinu zečevi, kunići, zamorci, psi, mačke, majmuni, konji, svinje i mnoge druge životinje.
U Evropskoj uniji su zabranjeni mnogi eksperimenti na životinjama, a 11. marta 2013. čak je stupila na snagu zabrana prodaje i uvoza kozmetičkih proizvoda i njihovih sastojaka, kao i proizvoda za ličnu higijenu, koji su testirani na životinjama bilo gdje u svijetu.
Ali, mi nismo Evropska unija, a poražavajuće je to što Bosna i Hercegovina kao suverenost za sebe ne razvija institucionalnu svijest o laboratorijskim ispitivanjima, te stavu prema istom.
I, uprkos određenim zakonskim regulacijama pod koje ne potpada Bosna i Hercegovina, ne možemo zanemariti činjenicu da su životinje i dalje korištenu u svrhu oglednih ispitivanja.
Porazio je sebe čovjek mnogo puta, ali poraz čovjeka jeste i poraz etike kao i humanosti jer zaboravljajući na bol drugih, tonemo u bezdan, u sunovrat koji ne smije biti naše skončanje.
Kažu, da jedinke ne mogu učiniti ništa veliko (bar ne same), ali niste sami, stoga već danas stvarajmo revoluciju svijesti u nama samima, ali i drugima; i ne nauštrb drugih, već zarad drugih, zarad nas samih.
Tekst pripremila: Ilma Garankić
