Da li ste znali da 94% života na Zemlji čine morski organizmi? S obzirom na to da fotoni svjetlosti ne mogu dospjeti dublje od 100,5 m ispod vodene površine veći deo naše planete se nalazi u neprestanom mraku. Duboko more predstavlja najveći muzej na Zemlji: Postoji više artifakata i ostataka historije u okeanima nego u svim svjetskim muzejima zajedno. Istražili smo svega nešto manje od 5% Zemljinih okeana. Zapravo, raspolažemo sa boljim mapama Marsa nego što su mape okeanskog dna. Većina živih bića u okeanima, kao i na kopnu, su nevidljiva golim okom. U okeanima se krije mnogo više bogastva nego što možemo da zamislimo.

Okeani zauzimaju 71% Zemljine površine i od 2000. godine službeno ih je pet: Arktički, Atlantski, Indijski, Tihi i Južni okean. Oni su važni za naš život i egzistenciju jer su oni su pluća naše Planete i daju nam većinu kisika koji udišemo, glavni su izvor hrane i lijekova, snažno utječu na klimu i bitan su dio biosfere.

Svjetski dan okeana obilježava se svake godine 8.juna. UN je predložio koncept o obilježavanju Svjetskog dana okeana još 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša i razvoju održanoj u Rio de Janeiru. Iako je temeljem toga većina država taj dan obilježavala neslužbeno, tek je 2008. Generalna skupština UN-a donijela odluku kojom se, od 2009. godine, Svjetski dan okeana obilježava 8.juna.

Isticanjem važnosti okeana kao izvora života neophodnog za opstanak čovječanstva i svakog živog organizma na Zemlji, pomažemo u njegovom očuvanju. Ovaj dan ujedno je prilika za upoznavanje i otkrivanje bogastva raznolikih staništa okeana te osvještavanje našeg utjecaja u smislu poticanja na promjene odnosa prema okeanima i morima

Na Svjetski dan okeana javnost se upoznaje s utjecajem ljudskog djelovanja na mora i okeana, poziva na aktivnije uključivanje u globalni pokret za zaštitu okeana te mobilizira na projektima održivog upravljanja svjetskim okeanima. Također, ovo je i dan kada zajedno slavimo ljepotu i bogastvo naših mora i okeana.

Trebamo obratiti pažnju na katastrofalne posljedice koje onečišćenje, odlaganje smeća, pretjerani izlov ribe te istrebljenje nekih vrsta, kao što su kitovi i delfini, ima na okeane i na prirodnu ravnotežu našeg ekosistema. Prema nekim procjenama, oko 80 % ostataka pronađenih u morskom okolišu rezultat je aktivnosti na kopnu. Izvor morskog otpada nije nužno ograničen na ljudske aktivnosti duž obale. Čak i kada se odlaže na kopnu, rijeke, poplave i vjetar prenose otpad u more. Za ostalo su odgovorne ribolovne aktivnosti, brodarstvo, postrojenja na moru kao što su naftne platforme i sistem kanalizacije. Teško je procijeniti do koje mjere morski otpad može imati negativan učinak na okoliš. Dva su glavna štetna učinka morskog otpada na životinjski svijet u morima: gutanje i zaplitanje. Baš zbog ovakvih problema, trebamo se posvetiti zaštiti okeana.

Zbog toga što brinemo o okeanima, morima i vodi općenito zajedno sa Biotherm-om pokrenuli smo zajedničku misiju nadahnutu ljubavlju i zaštitom naših voda te zajedničkim uvjerenjem da je sada vrijeme da stvorimo bolju budućnost.

Biotherm će za svaki kupljeni Biotherm proizvod u Plaza poslovnicama od 22.04. do 01.09.2022. godine, donirati 1 KM našem udruženju.

Zajedničkim uvjerenjem da trebamo djelovati kako bismo zaštitili naše vode, prikupljenim sredstvima organizirat će se akcija čišćenja plaže i područja oko Boračkog jezera u septembru 2022. godine. ​U akciji čišćenja učestvovat će zaposlenici parfumerija Plaza, naši članovi i volonteri te osobe iz javnog života i influenseri koji su rado pristali da podrže projekat, kao i uposlenici kompanije L’Oreal Adria u BiH, Luxe divizija.

Pozivamo sve da, svoje prazne bočice skincare proizvoda, donesu u jednu od poslovnica parfumerije Plaza i tako podrže našu želju za podizanjem svijesti o reciklaži i očuvanju životne sredine. U znak zahvalnosti, poklanjamo vam uzorak Biotherm kreme.

Pridružite nam se, a mi ćemo svaku kupnju Biotherm proizvoda nagraditi poklonom zahvalnosti.